Bakterije i zdravlje crijeva

Odrasla osoba nosi u sebi veliki broj crijevnih bakterija, a godišnje putem fecesa izbaci količinu bakterija koja je jednaka njegovoj tjelesnoj masi. Neke bakterije, poput onih iz sojeva Lactobacillus i Bifidobacterium, imaju povoljan učinak na zdravlje kada se unose putem hrane ili dodataka hrani. Ova postavka dokazana je u velikom broju znanstvenih istraživanja, a najviše pozitivnih svojstava pripisuje se probiotiku Lactobacillus rhamnosus GG (ili kraće LGG). Istodobno s razvojem znanstvenih spoznaja o korisnim učincima probiotika prehrambena industrija razvijala je proizvode koji sadrže dobre bakterije. Tako se danas na policama trgovina susrećemo s cijelim nizom proizvoda koji sadrže probiotike. Najpoznatiji probiotički proizvod jest dobri stari jogurt, ali i čitav niz drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Danas se probiotici dodaju mlijeku i siru, ali i dojenačkim formulama, te sportskim napicima. Probiotici su dostupni i u liofiliziranom obliku u kapsulama. Za razliku od antibiotika, koji nerijetko neselektivno potiskuju rast i aktivnost bakterija (i poželjnih i nepoželjnih), probiotici su dobre bakterije koje se bore protiv loših bakterija.

Probiotici, živi organizmi

probiotici3probiotici2Crijevo je najveći imunološki organ. Upravo zbog toga, dobar odnos prema probavnom sustavu od velike je važnosti za zdravlje. Uloga tankog i debelog crijeva u procesu probave sastoji se uglavnom u apsorpciji nutrijenata, uklanjanju otrova i otpadnih tvari, te sintezi nekih vitamina, koju provode tzv. dobre bakterije. U našim crijevima živi oko milijun bakterija, a poremećaj njihove ravnoteže može izazvati zdravstvene smetnje poput neprobavljivosti, diareje, te smanjene funkcije imunosnog sustava. Stres, neuravnotežena prehrana, neki lijekovi (posebice antibiotici) i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore. Disbalans intestinalne mikroflore očituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama što može rezultirati autoimunološkim bolestima i gastrointestinalnim poremećajima koji utječu na zdravlje cijelog organizma. Donedavno je uloga debelog crijeva u održanju zdravlja čovjeka bila podcjenjivana, ali danas se sve više ističe važnost mikroflore debelog crijeva na cjelokupan zdravstveni status.

Ucinci probiotika su: manja učestalost i kraće trajanje proljeva, smanjenje razine nepoželjnih metabolita,  time i smanjenje razine spojeva koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva.

Ispituju se i potencijalni pozitivni učinci na alergije, konstipaciju, sindrom iritabilnog kolona, te povoljan učinak na razinu kolesterola. Prema do sada provedenim studijama, probioticima se pripisuju povoljna djelovanja na tri čimbenika rizika koji uzrokuju bolesti srca: sniženje razine kolesterolasniženje visokog krvnog tlaka i sniženje razine triglicerida.

Prebiotici, neprobavljiva vlakna

prebioticiRast i aktivnost probiotika pospješuju prebiotici, neprobavljiva vlakna, topljiva u vodi, porijeklom iz bilja, koju probiotici koriste kao hranu. Prebiotici stižu u debelo crijevo nepromijenjeni i tamo podliježu potpunoj fermentaciji od strane selekcioniranih bakterija, a produkti anaerobne fermentacije su bakterijska biomasa, plinovi, te kratkolančane masne kiseline (octena, propionska i maslačna) te mliječna kiselina. Time dolazi do sniženja pH u debelom crijevu, a spomenute kiseline odgovorne su za brojne pozitivne učinke na lokalno i sustavno zdravlje čovjeka. Pogodni su i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiču izlučivanje inzulina. Pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore, sniženju ukupnog kolesterola i masti u serumu te povisuju razinu omjera HDL i LDL kolesterola.